prof. dr. ANA MARIA TAMMARO
University of Parma
Empowering Communities Through Digital Literacy: Educational Role of Librarians
Summary
The process of using information and identifying disinformation requires an infrastructure of which libraries are fundamental pillars. Libraries have always had an important cultural role of organization, equal access for all and preservation of knowledge. An innovative vision of the library sees them at the center of empowering the communities with the mission of librarians facilitating knowledge creation and learning. The cultural role extends to an educator role and a democratic role for all type of libraries, including hybrid and digital libraries. Overall digital skills refer to five areas: information and data literacy skills, communication and collaboration skills, digital content creation skills, safety skills and problem-solving skills. The presentation aims to review trends in digital literacy programs of libraries with an eye on international indicators and official statistics report about a low level of digital literacy in many countries.
Anna Maria Tammaro is the Editor in Chief di Digital Library Perspectives (Emerald) and Editor of the column Digital Heritage of International Information and Library Review (Taylor & Francis). She has taught for more than twenty years at the University of Parma coordinating joint international and by distance courses on the Digital Library and is currently engaged as a researcher in European projects on media and information literacy and gamification. She is Convenor of the SIG Library History of IFLA and has been a member of the Board of ASIS&T (Association Information Science and Technology) and of IFLA, Chair of the Library Theory and Research Section and of the Education and Training Section of IFLA.
prof. dr. POLONA VILAR
University of Ljubljana, Faculty of Arts, Department of Library and Information Science and Book Studies
Decoding the Alphabets of Tomorrow:
the Enigmatic World of New Literacies and the Role of Libraries
Summary
Contemporary views on information literacy and related literacies have significantly influenced the work of academic and special libraries, as they recognize the evolving nature of information and the critical role of librarians in empowering users to navigate and utilize it effectively. This presentation will explore how and why these contemporary views have influenced libraries, navigate through embedded librarianship, participatory librarianship, and other forms of contemporary librarianship to show how these may be perceived by the librarians both as a difficulty and an opportunity to regain and retain their relevance.
Polona Vilar has been employed at the Department of LIS&BS of the Faculty of Arts, University of Ljubljana, since 1999, and she also headed it in 2017-19. She researches and teaches information and reading literacy, information behavior, school and public libraries. Her bibliography contains over 150 works (articles, books, chapters, papers, translations, dictionaries) and around 100 mentorships. For over 20 years she has been involved in various national and international research projects, worked as a visiting professor and researcher with the universities of London City, Graz, Hildesheim, Pisa, Barcelona, Zadar, Osijek, Zagreb etc. She is active in the continuing education of librarians and teachers. She is a member of the international standing program committees of scientific conferences CoLIS (Conceptions of Library and Information Science), which she successfully brought to Slovenia in June 2019, and ISIC (Information Seeking in Context) and in the term until 2023 member of Standing Committee of Information Literacy Section of IFLA. She has been a member of the FF Senate (since 2014), the FF Habilitation Board (since 2019), the National Council for Library Activity (2017-23), and in 2017-19 she chaired the UL Library System Development Board. In 2003 and 2019 she received the Kalan award from Union of Library Associations of Slovenia for her publications, in 2008 the Emerald / EFMD award for excellent doctoral dissertation and in 2013 the FF Student Association award for quality teaching.
SOPHIE FORCADELL
Sciences Po University
Open science in European university alliances: What is the role of libraries?
Summary
University libraries have been contributing to the spread of open science practices for many years. They have become experts in helping researchers deposit their publications in open access, share their data or direct them to the best open access scientific publishers in the field. Open science is thus a common theme for many universities in Europe, all of which are asking themselves “how to do more and better” without neglecting disciplinary practices and within a reasonable ethical, legal and financial framework. In this context, we will outline how the new European University Alliances, born out of the European Commission’s European University Initiative, can be a favourable environment for the further development of Open Science practices within each partner university of an Alliance and, more specifically, within each partner library. Using the CIVICA Alliance as an example, we will discuss the challenges, the expected benefits, the results already achieved and the current and future challenges of open science in this context.
Sophie Forcadell is a librarian at Sciences Po University (Paris, France). Initially responsible for research support and open science in the Sciences Po library, she has been working on the CIVICA European University Alliance project since 2021. Initially involved in the development of Open Science practices within the Alliance, she has been managing the network of the 10 CIVICA partner libraries since 2022. In early 2023, together with a partner from the CHARM-EU Alliance, she launched the FOR-EU LIB network, bringing together the libraries involved in the 44 European university alliances.
prof. dr. sc. HRVOJE STANČIĆ
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti
Dugoročno očuvanje kulturne i znanstvene baštine u digitalnom okružju
Sažetak
S obzirom na brzinu razvoja i opseg promjena može se reći da je kulturna i znanstvena baština u
digitalnom obliku dugoročno gledano ugroženija od one u papirnatom obliku. Digitalnu građu je potrebno početi čuvati odmah po njezinom nastanku, potreban je proaktivni umjesto reaktivnog pristupa i, premda je teorija očuvanja jednaka, potreban je posve drugačiji skup znanja da bi je se dugoročno očuvalo. Autor istražuje suvremenu problematiku dugoročnog očuvanja digitalne građe te ističe kako je ponekad teško odrediti granicu digitalnog objekta koji se želi očuvati. Autor se osvrće i na koncept originala u elektroničkom obliku, u odnosu kako na kopiju tako i na proces digitalizacije, i propituje je li ga moguće ostvariti i kako. Nadalje se razrađuje problematika dugoročnog očuvanja e-izdanja koja nemaju svoj fizički oblik te propituje dugoročnu održivost digitalnih repozitorija. Zaključno, autor se dotiče problematike dugoročnog očuvanja suvremenih izdanja – onih objavljenih kao NFT.
Hrvoje Stančić, redovni profesor i prodekan za organizaciju i razvoj Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Član je Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti na kojem obnaša i dužnost Predstojnika Katedre za arhivistiku i dokumentalistiku. Njegov znanstveni interes usmjeren je prema problematici suvremene arhivistike u sklopu promjena koje donosi implementacija informacijsko-komunikacijske tehnologije koje utječu kako na poslovne procese i stručnu djelatnost informacijsko-dokumentacijskih institucija tako i na edukaciju stručnjaka u tom području. Napose se usredotočio na problematiku digitalnoga gradiva, izvorno nastalog u e-obliku ili digitaliziranog, procedura pri oblikovanju i strukturiranju digitalnih arhiva, knjižnica i repozitorija te postupaka zaštite, dugoročnog (o)čuvanja digitalnoga gradiva i postupaka za očuvanje njegove autentičnosti. Urednik je knjige “Trust and Records in an Open Digital Environment”, koautor “Arhivističkog rječnika. Englesko-hrvatskog, hrvatsko-engleskog”, autor knjige “Digitalizacija” te autor ili koautor više od 80 znanstvenih i stručnih radova. Na projektu “InterPARES Trust AI” član je Upravljačkog odbora projekta. Član je Centra za međunarodna istraživanja suvremenih arhivskih zapisa (CISCRA, Vancover, Kanada). U Hrvatskom zavodu za normizaciju predsjednik je tehničkog odbora za razvoj međunarodne norme ISO/TC 307 Ulančani blokovi i tehnologija distribuirane glavne knjige. Bogato predavačko iskustvo stekao je na matičnom fakultetu, ali i kao gostujući profesor na Sveučilištu u Sarajevu, Sveučilištu Sv. Kliment Ohridski, University of British Columbia (Vancouver, Kanada), University of California Los Angeles (SAD) te Sorbonne Abu Dhabi (UAE). Dobitnik je dviju medalja za inovacije vezane uz blockchain na međunarodnim izložbama inovacija – brončane na izložbi ARCA 2021 te srebrne na izložbi ARCA 2022.
doc. dr. sc. MARTA BORIĆ CVENIĆ
Sveučilište u Osijeku, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku, Odsjek
za kulturu, medije i menadžment
Kulturne i kreativne industrije kao preduvjet inovativnog
razvoja visokoškolskih knjižnica
Sažetak
Cilj ovoga rada je ukazati na činjenicu kako su kulturne i kreativne industrije preduvjet inovativnog razvoja visokoškolskih knjižnica. Također, uz pomoć kulturnih i kreativnih industrija, čija su glavna obilježja kreativnost i primjena ICT tehnologije uloga i važnost visokoškolskih knjižnica u zadnjih nekoliko godina se značajno promijenila. Visokoškolske knjižnice nisu više samo dio znanstvenog i obrazovnog djelovanja fakulteta već puno više od toga – one predstavljaju intelektualno, komunikacijsko i interdisciplinarno središte, centar informacija i znanja te mjesto kreativnog izražavanja s ciljem što većeg zadovoljstva krajnjega korisnika. Jedan od vrlo zanimljivih i kreativnih pristupa za inovativni razvoj i opstanak visokoškolskih knjižnica je i proces design thinkinga koji pomaže u kreativnom rješavanju problema, ali i donošenju inovativnih ideja i projekata.
Marta Borić Cvenić rođena je 1986. godine u Osijeku. Preddiplomski studij Menadžment završila je 2008. godine na Ekonomskom fakultetu u Osijeku te diplomski studij Menadžment na istom fakultetu 2010. godine. Od 1. studenoga 2011. zapošljava se kao asistentica na Katedri za kulturalni menadžment Odjela za kulturologiju pri Sveučilištu J.J. Strossmayera u Osijeku. Doktorirala je 2016. godine na Poslijediplomskom interdisciplinarnom doktorskom studiju Kulturologija smjer Menadžment u kulturi, umjetnosti i obrazovanju na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. 2017. godine postaje poslijedoktorant, a 2018. godine stječe zvanje docenta te samostalno izvodi kolegije iz područja menadžmenta, organizacije te kulturnih i kreativnih industrija. Trenutačno je zaposlena na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku na Odsjeku za kulturu, medije i menadžment. Sudjelovala je na brojnim međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima. Područja njezinog znanstvenog interesa su: menadžment, krizni menadžment, organizacija, turizam, kulturne i kreativne industrije.